Naslovna Blog Stranica 191

Bimota YB4 I.E. prvi superbajk pobednik u istoriji

0
Bimota YB4 I.E

BIMOTA, ฤuveni brend koji je osnovao joลก ฤuveniji Masimo Tamburini sa dvojicom svojih saradnika. U istoriji (a i danas!) je bila poznata po pravljenje motocikala izuzetne upravljivosti i performansi. Kraje osamdesetih godina proลกlog veka, BIMOTA je uลกla u tek osnovani WSBK ลกampionat i sa vozaฤe David Tardocijem je uspela da napravi veliki uspeh sa YB4 I.E. modelom.

Bimota YB4 I.E. uลกla je u istoriju 1988. godine kao prvi pobednik tek osnovanog svetskog superbajk ลกampionata. Ta pobeda je lansirala YB4 I.E. u vasionu. Prvu pobedu i uspeh u svetskom superbajk ลกampionatu ostaviฤ‡emo na trenutak po strani da bismo se vratili na sam poฤetak razvoja i evolucije YB4 I.E. Bimota u svojoj istoriji nikada nije koristila sopstvene agregate, veฤ‡ je ugraฤ‘ivala agregate drugih proizvoฤ‘aฤa poput Kawasakija, Suzukija, Honde, Ducatija, Yamahe i u novijoj istoriju od BMW – a. Nije da Bimota nije umela da napravi agregat, veฤ‡ je jednostavno njihova proizvodnja viลกe bila usmerena na proizvodnji ลกasija i drugih komponenti, a postojeฤ‡e agregate drugih proizvoฤ‘aฤa su samo fino doraฤ‘ivali prema svojim potrebama.

Federiko Martini bio je zaduลพen za ovaj projekat. Martini je imao kao oteลพavajuฤ‡u okolnost to ลกto je doลกao posle Tamburinija koji je napustio Bimotu i otiลกao da saraฤ‘uje sa Kastiljonijem u Cagivi.


Predlaลพemo da proฤitate:

Kastiljoni i Tamburini โ€“ Dva ฤoveka koja su promenila moto industriju


Martini je bio pod velikim pritiskom, naroฤito kad je odluฤio da za YB4 konstruiลกe klasiฤan aluminijumski ram umesto ฤeliฤnog cevastog koji je do tad tradicionalno upotrebljavan na gotovo svim Bimotinim modelima. Na kraju ฤ‡e se ispostaviti da je upravo zahvaljujuฤi Martinijevom ramu Bimota YB4 doลพivela veliki uspeh.

Bimota

Za YB4 I.E. koriลกten je ฤetvorocilindriฤni agregat Yamahe FZ 750 2MG modela radne zapremine 749 cmยณ sa 5 ventila po cilindru. Maksimalna deklarisana snaga iznosila je 121 KS pri 10.500 O/min i 88.3 NM obrtnog momenta pri 8.500 O/min. Bimota YB4 I.E. nastala je krajem 1986. godine i u prvobitnoj verziji za napajanje gorivom koriลกteni su Mikuni karburatori koji su posle zamenjeni sa Weber-Mareli injektorima. Koriลกtenje injektora umesto karburatora presudilo je da YB4 dobije u svom nazivu I.E..

Agregat iz Yamahe FZ 750 do tad nije imao velikog uspeha u izvornom Yamahinom modelu iz razloga ลกto nije imao dovoljno snage na niskim i srednjim obrtajima. U Bimoti su se popriliฤno potrudili da ispeglaju ove probleme. Iz tog razloga upotrebljeni su injektori kao i joลก neka, za to vreme, priliฤno revolucionarna reลกenja. Bimota je ubacila senzor koji je merio u kolikoj meri su otvorena leptirasta tela. Pritisak vazduha koji je ulazio u cilindre kontrolisan je i konstantno je iznosio 3 bara. Sve ove radnje su kontrolisane preko jednog ฤipa koji je nalazio u crnoj kutiji koja je predstavljala “mozak” motocikla.

David Tardoci Bimota YB4 I.E.
David Tardoci Bimota YB4 I.E.

Iako je agregat bio i viลกe nego odliฤan, mnogi tvrde da je ลกasija zasluลพna za odliฤne vozne sposobnosti koje je YB4 I.E. nudila. Lagana aluminijumska ลกasija konstruisana je tako da se sva naprezanja prenose na agregat. Meฤ‘uosovinsko rastojanje je bilo kraฤ‡e u odnosu na druge konkurenten motocikle, ลกto je YB4 I.E. ฤinilo veoma upravljivom.

Suva teลพina motocikla iznosila je samo 180 kg, a ako dodamo i rezervoar zapremine 20 litara dobijamo ukupnu teลพinu od neลกto ispod200 kg. Tako mala masa motocikla bila je joลก jedan od aduta. Marzocchi M1R prednja viljuลกka posedovala je podeลกavanja poniranja, ลกto je bio joลก jedan od rariteta za to vreme.

Prvi uspesi dolaze 1987. godine kada Virdลพinijo Ferari osvaja svetski ลกampionat u formuli TT u kojoj je do tad dominirala Honda. Sledeฤ‡e 1988. godine formirano je svetsko superbajk prvenstvo. Da bi Bimota mogla da nastupa u ovom novom ลกampionatu morala je da proizvede minimum od 200 motocikala. Bimota je uspela da ostvari ovaj uslov i prema nekim informacijama do poฤetka 1988. godine proizvedeno je 203 primeraka Bimota YB4 I.E..

Bimota YB4

Na prvoj trci koja je voลพena na Doningtonu 3. aprila 1988. godine, pobedu je odneo David Tardoci. Tardoci se do kraja sezone borio za ลกampionsku titulu, ali ga je pad na poslednjoj trci koลกtao titule i ลกampionat je zavrลกio na treฤ‡oj poziciji u generalnom poretku. Ukoliko vam je poznato ime David Tarodci, to je zato ลกto ovaj ฤikica trenutno vodi Ducati MotoGP ekipu. Pre toga je uspeลกno vodio Ducati WSBK ekipu u pohodu na nekoliko titula, a u svojoj karijeri, Tardoci je bio 7 puta ลกampion Italije, 1 puta je osvajao evropski ลกampionat.

Bimota YB4 I.E. je zasigurno jedan od najuspeลกnijih modela u istoriji Bimota fabrike. Posle YB4 I.E. nijedan drugi model nije bio ni blizu da osvoji svetsko superbajk prvenstvo i zato je ovaj model zlatnim slovima upisan u Bimotinu istoriju.



Da li ลพelite da dobijate obaveลกtenja o novim tekstovima?

Svakog petka ujutro ลกaljemo email sa listom tekstova koje smo objavili te nedelje, svima koji su se prijavili na BJBikers email bilten. Na taj naฤin moลพete ostati u toku sa novostima, ฤak i ako neki tekst propustite u toku nedelje… 

This field is required.

Sreฤ‡na Nova 2019. godina!

0
sreฤ‡na-nova-godina-2018

ลฝelimo vam puno sreฤ‡e, zdravlja, bezbednih kilometara, novca za gorivo i novih iskustava u Novoj godini! Sreฤ‡na vam Nova 2019. godina!

ฤŒestitka bjbikers zajednice

Potrudiฤ‡emo se da naลก BJBikers Magazin u Novoj godini bude joลก bolji i donese puno novih tekstova sa putovanja, iz garaลพe, o novim motociklima i opremi, kao i naravno o moto sportu.

Vidimo se na forumu i drumu!

Ducati Multistrada 1260 Enduro dobila novi snaลพniji agregat

0
Ducati Multistrada 1260 Enduro

Ducati je za 2019. godinu doneo poboljลกanja za Multistrada 1260 Enduro model. Multistrada 1260 Enduro deli veฤ‡inu tehniฤkih reลกenja sa Multistradom 1260 koja spada u kategoriju sport-turer motocikala dok je Enduro verzija namenjena onim korisnicima koji sa vremena na vreme vole da siฤ‘u sa asfalta na off road terene.

Multistrada 1260 Enduro naslednik je Multistrada 1200 Enduro modela koji je ujedno i prvi Ducatijev enduro motocikl. Veฤ‡ posle dve godine, u Ducatiju su odluฤili da unaprede motocikl. Najveฤ‡a promena uraฤ‘ena je na samom agregatu, radna zapremina agregata poveฤ‡ana je sa 1198 cmยณย  na 1262 cmยณ. Veฤ‡a radna zapremina agregata dobila se duลพim hodom klipa dok je preฤnik klipova ostao nepromenjen. U agregat su ugraฤ‘ene i drugaฤije klipnjaฤe u odnosu na proลกlu generaciju agregata.

Multistrada 1260 Enduro

Poveฤ‡anje radne zapremine uraฤ‘eno je da bi se dobilo viลกe snage na niskim i srednjim obrtajima. 85% od maksimalnog obrnog momenta raspoloลพivo je veฤ‡ na 3.500 O/min. U poreฤ‘enju sa prethodnim agregatom, novi agregat raspolaลพe sa 17% viลกe snage na 5.500 O/min. Zahvaljujuฤ‡i poveฤ‡anju radne zapremine, Ducati je na lakลกi naฤin uspeo da zadovolji Euro 4 normu uz poveฤ‡anje snage.

Srce Ducati Multistrada 1260 Enduro modela ฤini Ducati Testastretta DVT agregat koji isporuฤuje 158,3 KS pri 9.500 O/min uz maksimalni obrtni moment od 128 NM pri 7.500 O/min, ลกto je priliฤno respektabilna snaga za jedan enduro motocikl. ล to se samog odrลพanja motocikla tiฤe, Ducati je propisao menjanje ulja na svakih 15.000 Km, dok se Desmo servis radi na preฤ‘enih 30.000 Km.

Ducati Enduro

Zapremina rezervoara iznosi 30 litara i sa punim rezervoarom Multistrada 1260 Enduro je u stanju da preฤ‘e 450 Km.

Velika snaga bi mogla da predstavlja problem na nekim terenima. Da bi voลพnja bila ลกto bezbednija, Multistrada 1260 Enduro poseduje brojna elektronska pomagala. Sada veฤ‡ neizostavni kvik ลกifter nudi moguฤ‡nost menjanja stepena prenosa naviลกe i naniลพe bez upotrebe kvaฤila.

Kontrolu elektronskih sistema vrลกi Bosch-ova inercijalna merna jedinica (IMU) koja prati sva deลกavanja motocikla u 6 osa. IMU kontroliลกe sisteme poput kontrole propinjanja na zadnji toฤak, ฤetiri mape rada agregata, kontrolu proklizavanja,ย Ducati Skyhook
sistem ogibljenja (DSS), kontrolu startovanja pod nagibom i ABS.

Ducati 1260 Enduro

Multistrada 1260 Enduro poseduje ฤetiri reลพima rada agregata: sport, touring, urban i enduro.

Sport reลพim daje vozaฤu na raspolaganju svih 158 KS uz minimalno meลกanje kontrole proklizavanja i kontrole propinjanja na zadnji toฤak.

Touring reลพim takoฤ‘e dozvoljava maksimalnu isporuku snage, ali su kontrola proklizavanja i propinjanja na zadnji toฤak aktivniji. Isporuka snage je mnogo uglaฤ‘enija i agregat nije toliko “oลกtar” prilikom naglog dodavanja gasa.

Urban reลพim nudi maksimalnu snagu od 100 KS, a ogibljenje je podeลกeno za neravnine u gradu poput leลพeฤ‡ih policajaca. Kontrola proklizavanja je ukljuฤena na dosta visokom stepenu osetljivosti.

Enduro reลพim rada prilagoฤ‘en je da isporuฤuje 100 KS. U ovom reลพimu ABS na zadnjem toฤku je iskljuฤen.

Na Multistrada 1260 Enduro, Ducati Skyhook Evolution sistem ogibljenja (DSS) je unapreฤ‘en. Unapreฤ‘ena verzija ima novu Sachs obrnutu prednju viljuลกku sa preฤnikom ลกtapova od 48 mm. Povrat i kompresija su u potpunosti podesivi preko polu-aktivnog sistema koji je zaduลพen da motocikl uvek bude u balansu. U prednjoj viljuลกci se nalaze senzori koji mere optereฤ‡enje opruga dok se pozadi nalazi senzor koji meri duลพinu hoda zadnjeg amortizera. Da bi se sve ovo odvijala uglaฤ‘eno, sistem koristi i informacije sa senzora ubrzanja.

Ducati 1260

Ogibljenje se podeลกava i u odnosu na odabir reลพima rada. Osim toga, sistem pruลพa 3 opcije: samo vozaฤ, sa prtljagom i sa suvozaฤem i prtljagom. Ukoliko niste zadovoljni sa podeลกavanjem, moguฤ‡e je zasebno podeลกavati ceo sistem.

Brembo M4.32 monoblok radijalno postavljene koฤnice obavljaju posao zaustavljanja. Napred su diskovi su preฤnika 320 mm, a nazad se nalazi disk preฤnika 265 mm. Bosch ABS sistem odgovoran je za bezbedno zaustavljanje u svim vremenskim uslovima i na svim tipovima podloge. U urban i touring reลพimu prilikom koฤenja sistem aktivira kombinovano koฤenje prednjom i zadnjom koฤnicom.

Multistrada 1260 Endruo opremljena jeย Pirelli SCORPIONโ„ข Trail II gumama u dimenzijama 120/70 R19 napred i 170/60 R17 na zadnjem toฤku.

1260 Enduro

TFT ekran je pregledan ฤak i pri visokom intenzitetu sunฤevih zraka. Kada motocikl stoji moลพete aktivirati ili podesiti kontrolu proklizavanja i propinjanja na zadnji toฤak kao i stepen osetljivosti ABS sistema pritiskom na dugmad koja se nalaze na levoj strani upravljaฤa. Polu-aktivno ogibljenje takoฤ‘e se podeลกava kada motocikl nije u pokretu. Odabir reลพima rada moลพe se odabrati i kada je motocikl u pokretu.

Multistrada 1260 Enduro ostavlja utisak motocikla koji je sposoban da savlada sve prepreke na putu. Ostaje da se vidi kako ฤ‡e se pokazati na testovima, ali je zasigurno Ducati uspeo da napravi odliฤan Enduro motocikl namenjen duลพim putovanjima.

Vaลกe utiske i komentare o Multistradi 1260 Enduro moลพete izneti u temi na forumu.


Da li ลพelite da dobijate obaveลกtenja o novim tekstovima?

Svakog petka ujutro ลกaljemo email sa listom tekstova koje smo objavili te nedelje, svima koji su se prijavili na BJBikers email bilten.ย Na taj naฤin moลพeteย ostati u toku sa novostima, ฤak i ako neki tekst propustite u toku nedelje…ย 

This field is required.


Istorija Honde, treฤ‡i deo – CB 750 i Gold Wing 1000

0

U prvom delu teksta o istoriji Honde opisali smo poฤetak ลพivotnog puta osnivaฤa Soiฤira Honde, a u drugom delu smo opisali razvoj fabrike, prve modele i prve uspehe u moto sportu. Ovaj, treฤ‡i deo teksta viลกe ฤ‡emo posvetiti modelima koji su obeleลพili sedamdesete i osamdesete godine proลกlog veka.

ล esdesetih godina popularnost “velikih” motocikala opadala je ลกirom sveta, najviลกe zbog poveฤ‡anja broja automobila koji su postajali sve jeftiniji i dostupniji obiฤnom ฤoveku. Poลกto se Honda kao fabriฤka ekipa 1966. godine zvaniฤno povukla iz svetskog GP ลกampionata posle osvojenih pet uzastopnih titula, reลกili su da se posvete proizvodnji i razvoju putnih motocikala sa visokim performansama.

Prvo su 1965. godiลกte izbacili CB450 koji u SAD – u nije doลพiveo veliki uspeh. Amerikanci su ลพeleli joลก snaลพniji motocikl i Honda se bacila na posao. Harada koji je zastupao interese Honde u SAD – u ฤuo je glasine da Triumph koji tad bio konkurencija Hondi u SAD – u sprema trocilintriฤni motocikl zapremine 750 cmยณ. Honda je prvobitno ลพeleo da napravi motocikl sa agregatom od 650 cmยณ, ali se posle ovih glasina odluฤio za ฤetvorocilindriฤni agregat od 750 cmยณ. Tako je nastao legendarni CB 750 FOUR koji je postavio lestvicu koju su kasnije sledili svi svetski proizvoฤ‘aฤi.

"<yoastmark

Dvadeset ljudi bilo je zaduลพeno za razvoj CB 750 FOUR. Konaฤni rezultat ovog projekta bio je ฤetvorocilindriฤni agregat zapremine 736 cmยณ, sa bregastom osovinom u glavi agregata. Maksimalna snaga koju je CB 750 isporuฤivao iznosila je 68 KS pri 8.500 O/min ลกto je za ono vreme bio pojam. Pored moฤ‡nog agregata, CB 750 imao je i moฤ‡an izgled koji i danas ostavlja moฤ‡an utisak.

Jedini problem pojavio se sa disk koฤnicama koje nisu bile prvobitno planirane. Naime, na testiranju su koฤnice bile previลกe buฤne, pa je posle prve promocije zadatak bio da se otkloni ovaj problem. Na kraju je problem reลกen i CB 750 pronaลกao je put do prodavaca u SAD – u. Joลก jedna zanimljivost vezana za ovaj model je njegova cena. Kada je Soiฤiro Honda liฤno otiลกao u SAD da bi odrลพao sastanak sa prodavcima izneo je podataka da ฤ‡e cena za CB 750 iznositi 1.495 dolara. Dobio je veliki aplauz od prodavaca jer je cena drugih konkurentnih proizvoฤ‘aฤa u toj klasi iznosila oko 4.000 dolara.

Honda CB 750

CB 750 doลพiveo je veliki uspeh. U poฤetku je prodavano 1.500 primeraka meseฤno da bi se posle ta brojka popela na 3.000 primeraka.

Jedan privatni tim je sa Hondom CB 750 nastupao 1969. godine na trci izdrลพljivosti na stazi Suzuka. Trka se vozila 10 sati i CB 750 je odneo ubedljivu pobedu, oba motocikla zavrลกila su na pozicijama 1 i 2.

Prodaja Hondinih motocikala odliฤno je napredovala iz godine u godinu. 1969. godine Honda je zaokruลพila brojku od 10 miliona proizvedenih motocikala od osnivanja kompanije, a veฤ‡ 1973. godine ostvarili su cifru od 20 miliona proizvedenih primeraka.

Iste, 1973. godine kompanija je doลพivela velike promene u samom voฤ‘stvu. Osnivaฤ Honde, Soiฤiro Honda reลกio je da se penzioniลกe, taฤno 25 godina posle osnivanja fabrike, a zajedno sa njim povukao se i Fudลพisava. Taฤnije, Fudลพisava je prvi reลกio da se povuฤe i to je rekao njegovom pomoฤ‡niku Niลกidi. Fudลพisava je Niลกidi rekao da ฤ‡e se na kraju godine povuฤ‡i i da prenese to Hondi. Honda je u tom trenutku bio na poslovnom putu u Kini i ฤim je sleteo na aerodrom Niลกida je preneo Hondi vest da Fudลพisava ลพeli da se povuฤe.

Saiฤira je vest zatekla i nije je oฤekivao. Poลกto je malo razmislio, rekao je Niลกidi da on ne moลพe da upravlja kompanijom bez Fudลพisave i da ฤ‡e se i on povuฤ‡i zajedno sa njim. Jednostavno je prepustio mesto predsednika kompanije Niลกidi. Zanimljivo je i to da Hondu nije nasledio niko iz njegove porodice, kao ลกto je to bio obiฤaj u drugim kompanijama ลกirom Japana. Honda je ลพeleo da voฤ‘stvo preuzme onaj za koga je on smatrao da je dostojan da predstavlja i upravlja kompanijom.

Moram spomenuti i razgovor izmeฤ‘u Honde i Fudลพisava povodom odluke o povlaฤenju. Honda je doลกao kod Fudลพisave i razgovor je prema Fudลพisavinim reฤima tekao ovako:

Honda: “Sve je u redu.”
“jeste, sve je dobro.” odgovorio sam
Honda: “imali smo sreฤ‡an ลพivot.”
“Da, imao sam veoma lep ลพivot i zahvaljujem ti se celim svojim srcem.”
Honda: “Ja se tebi zahvaljujem, bio je ovo sjajan ลพivot.”

Honda i Fudลพisava
Saiฤiro Honda i Takeo Fudลพisava

Zvaniฤno povlaฤenje dvojice najbitnijih ljudi obavljeno je na oktobra 1973. godina na 25. godiลกnjici od osnivanja fabrike. Obojica su proglaลกeni za doลพivotne savetnike.

Posle povlaฤenje dvojice najbitnijih ljudi, Honda je nastavila joลก jaฤim tempom da proizvodi i stvara nove modele. 1974. godine Honda izbacuje prvi turer, ฤuveni Gold Wing 1000. Za razvoj GL1000 bio je zaduลพen tim koji je nekoliko godina ranije radio na trkaฤkim motociklima.

Buduฤ‡i da se radilo o tureru, inลพenjeri su se odluฤili za agregat sa ฤak ลกest cilindara. Zbog veฤ‡eg broja cilindra, a samim tim i veฤ‡ih dimenzija agregata javio se problem oko toga kako smestiti agregat u ram, te su se odluฤili da agregat postave longitudinalno. Ovako postavljen agregat otvorio je prostor da se ugradi zavrลกni prenos preko kardana.

Radna zapremina agregat iznosila je 999 cmยณ. U Hondi su ลพeleli da stvore agregat sa ลกto ravnomernijom isporukom snage. Tako je GL1000 isporuฤivao 80 KS pri 7.500 O/min uz maksimalni obrtni moment od 85 Nm pri samo 5.500 O/min. Agregat je imao vodeno hlaฤ‘enje sa razliku od CB 750 koji je posedovao samo vazduลกno hlaฤ‘enje.

GL 1000
GL 1000

Iako je agregat bio dosta velik, suva teลพina motocikla iznosila je 265 Kg, a sa punim rezervoarom teลพina se penjala na 285 kg. Zanimljivo je da se radi centralizacije mase rezervoar pruลพao ispod sediลกta. Razvojni tim je imao u planu da koristi i direktno ubrizgavanje goriva, ali je ta ideja na kraju odbaฤena.

Agregat za GL1000 je raฤ‘en po trkaฤkom modelu, ali agregat sam po sebi nije trkaฤki koncept veฤ‡ย je svrsishodno pravljen radiย plasmana na trลพiลกte prvog Hondinog turing motocikla za duลพe pruge.

GL1000 je doลพiveo veliki uspeh, u SAD – u je 1975. godine prodato ฤak 19.000 primeraka. Proizvodnja ove verzije trajala je od 1974. do 1979. godine, a u Hondinoj ponudi se i danas nalazi Gold Wing model, doduลกe mnogo drugaฤiji i savremeniji od onog koji se proizvodio davne 1974. godine.

Honda GL1000
Honda GL1000

Dobra prodaja Hondinih motocikala i veliki uspeh ลกirom sveta doveo je do toga da je 1978. godine Honda proizvela svoj 30 milioniti primerak u svojoj istoriji.

Nastavljamo predstavljanje istorije Honde. Proฤitajte sledeฤ‡i tekst:

Istorija Honde, ฤetvrti deo – Hondin prvi kros motocikl

Za diskusiju o istoriji Honde, slobodno svratite do teme na forumu.ย 


Da li ลพelite da dobijate obaveลกtenja o novim tekstovima?

Svakog petka ujutro ลกaljemo email sa listom tekstova koje smo objavili te nedelje, svima koji su se prijavili na BJBikers email bilten.ย Na taj naฤin moลพeteย ostati u toku sa novostima, ฤak i ako neki tekst propustite u toku nedelje…ย 

This field is required.


 

 

Amalfi obala, Italija

0
Selo Tolve

Naลก kolega forumaลกย pejamachine iz Podgorice je dobro iskoristio majske praznike ove 2018. godine i obiลกao Amalfi obalu blizu Napulja, Italija. Proฤitajte ovaj putopis i putujte sa nama…


1. Maj, dan rada i prateฤ‡a 2 neradna dana. Joลก ono Utorak i Srijeda slobodni. Uzmem Ponedeljak slobodan i eto spojim 5 dana uzastopno. E pa da se ide nedje u voznju. A dje?!
Bio sam rad poฤ‡i na Sardiniju i Korziku, ฤuo sam da je za voลพnju idealno. Al raฤunam, 2 dana do tamo, 2 dana za povratak i eto meni ode odmor, a Sardiniju sam samo pomirisao. Tako da moram nedje bliลพe.

I tako pade odluka da se ide na Costa di Amalfiana, Pompeja i Napulj. Zovem Ognjena, oฤ‡e i on da ide, kaze sliฤno se i njemu u glavu vrzmalo.

Plan:ย Podgorica-Drac-Bari-Napulj-Bari-Dubrovnik-Podgorica

Unaprijed kupujemo samo brodske karte. Preko sajta affery.com, Durres-Bari, Ognjen, ja, 2 motora i kabina – 150 EUR. Bari-Dubrovnik, sve isto, ali 250 EUR. U krv. Ali se ispostavilo da je brod mnogo kulturniji, pa i nije bilo straลกno. Smjeลกtaj ฤ‡emo traลพiti usputno.

Dan 1: Podgorica-Draฤ.

Kratka kafa pred polazak i taman da krenemo kad ga evo drug Madลพa da poลพeli sreฤ‡an put sa njegovom Audi aลพdajom. Oko 16h kreฤ‡emo kako bi stigli na brod koji kreฤ‡e u 22h. Inaฤe valja doฤ‡i 2 sata ranije na check in. U Skadru stajemo na najjaฤe profiterole na svijetu, da dignemo malo seฤ‡er:) Dalje gas do Draฤa. Dolazimo oko 20h, sreฤ‡ni jer smo pretekli ลพivi, kakvih smo sve kamikaza vidjeli. Ukrcaj na brod, i paลพljivo posmatramo ove kako nam vezuju motore. Svezaลกe to paลพljivo, nema ลกto. Kabina 2krevetna, na sprat kreveti, moลพda nekih 3m2, ne viลกe. Wc povelik. Odma vidimo problem da ฤ‡e faliti vazduha koliko je to malo, a ventilacija skoro pa ne radi. Traลพimo novu sobu, al oฤ‡eลก klinac. Joลก ova kaลพe, jedina bolja soba od ove je sa prozorom, al te nema slobodne. Spavali smo sa otvorenim vratima na kraju kako se ne bi poguลกili. ๐Ÿ™‚

A u sobu smo samo prespavali, do 1 iza ponoci smo gluvarili na palubi i u brodskoj kafani I uลพivali u pogledu sa puฤine na Draฤ.

Inaฤe o samom brodu – brod je AF Francesca – vozi na liniji Draฤ-Bari-Draฤ. Brod kao brod je ok, u najmu GNV-a tako da je Italijanski brod. To kaลพem jer svo osoblje priฤa na IT. Putnici uglavnom kamiondลพije. Spavanje po podu je za tu liniju normalno. Podsjeฤ‡a na izbjegliฤki kamp. Steka Malbora na brodu je 31 EUR, (u IT je 60 EUR).

Dan 2: Bari – Irsina – Tolve – Potenza โ€“ Batispaglia

Ustali smo se rano kako bi ispratili ulazak brod u luku Bari, a i da bi se spremili na vrijeme. Izlazimo na palubu kad ono:

na trajektu

Vrijedilo se ustati! Ubrzo iskrcaj, prolazak granice i gas. Gas k****, Ognjenu se KTM raspao :).ย Aj dobro, nije se raspao samo mu otpao ลกaraf koji drลพi njegovu maglenku. Brzo se snadjosmo za ลกaraf, pritegnusmo to i gas.

Vozimo ka Irsini, sve zeleno lijepo, ฤ‡eramo 100-120, put ลกirok, otvoren, a nidje nikog. U Irsini nas zaustavljaju karabinjeri, malo prodiskutovasmo i pustiลกe nas, nisu nam ni dokumenta traลพili.

Inaฤe, u ovu juลพnu Italiju niko ENG ne umije govoriti, sreฤ‡a pa znam donekle IT, ali je zato Ognjen bio uskraฤ‡en priฤe.

Kafa u Irsini, pa kreฤ‡emo prema Tolve-u. Uh, naลกao sam neki put iz II svjetskog rata, loลก, prekopan, pun ลกodera. Bar sam promaลกio put, al dobro. Tolve, selo na vrhu brda, nismo se mnogo zadrลพali tu sem da napravimo koji snimak i sliku.

Image
Image

Kaฤimo se na autoput prema Potenzi sa ciljem da odriftimo pravo do Batipaglije dje planiramo da prespavamo. Inaฤe, ovdje je sad osnovno naฤ‡i hotel sa dobrom garaลพom gdje su motori sigurni jer lopova i kriminalaca u ovoj regiji ne fali. Dobar hotel – hotel park, 2 kapije do garaลพe, hotel ok, cijena ok. i tu smo se smjestili.

Inaฤe kad smo izaลกli da ufatimo krug kroz Batipagliu, shvatili smo da je to nesto sliฤno Tuzima. Grad prije Salerna kao ลกto su Tuzi prije Podgorice. Al nema veze, ipak su cijene u Salerno bile mnogo skuplje tako da ne ubija moral.

Dan 3:ย Batispaglia – Positano – Pompeja – Nola

Doruฤak – kakav moลพe biti italijanski doruฤak. Malo kroasana i to je to. Ne moลพe nas to drลพati ni sat. Ajmo na neki doruฤak da valja. Prvi supermarket, malo peฤenice, prลกute, sira i koma komares. Ne vozi nam se uopลกte, ali ipak moramo, idemo na amalfi obalu danas.

Veฤ‡ u Salerno su nas doฤekale ogromne guzve. Pfff, nikakvo uลพivanje probijati se kroz kolone, al ajde. Sve se nadamo iza krivine da viลกe neฤ‡e biti guลพvi. Al klinac.

Image
Image

Kad smo doลกli u Amalfi, preฤicom smo pobjegli iz guลพve jer nismo mogli viลกe iako je plan bio iฤ‡i sve uz obalu do Positana, pa kasnije do Sorenta. Vruฤ‡ina, kvaฤilo/prva je neลกto ลกto nas je slomilo ovih 20km. Izaลกli smo na Pompeju gdje smo sjeli u neku kafanu i razladjivali se limuncelom i nekom zaledjenom limunadom. Nije nam se posjeฤ‡ivala ni pompeja ni niลกta. U kafanu je bilo top jer je bio hlad pod neki platanima, a ovi specijaliteti od limuna bolno dobri.

Image
Image

Poslije kafane smo se direktno zaputili u hotel u Nolu. Idemo ka trลพnom centru โ€œvolcano buonoโ€ I odsjedamo u Holiday In-u koji je u sklopu centra. Pravi pogodak, motori sigurni, dobar shopping da me zena ne masakrira kad se vratim I kafane su blizu. Izgleda ovako:

Image

I pogled na Vezuv:
Image

Kako danas osim guลพve niลกta vidjeli nismo, odluฤismo da se vratimo sjutra ujutro rano da obidjemo sve ovo na valjan naฤin kako bi izbjegli guลพvu i vruฤ‡ine.

Dan 4.ย Nola โ€“ Salerno โ€“ Amalfi โ€“ Positano โ€“ Pompeja โ€“ Nola

Pun pogodak.

e ovo piลกem kad ugrabim vremena…


Za nastavak ovog putopisa i diskusiju sa Pejom, preฤ‘ite na temu na forumu.


Da li ลพelite da dobijate obaveลกtenja o novim tekstovima?

Svakog petka ujutro ลกaljemo email sa listom tekstova koje smo objavili te nedelje, svima koji su se prijavili na BJBikers email bilten.ย Na taj naฤin moลพeteย ostati u toku sa novostima, ฤak i ako neki tekst propustite u toku nedelje…ย 

This field is required.


 

ล ta je auto bliper i kako se menja stepen prenosa bez upotrebe kvaฤila?

0
Kvik ลกifter

Auto bliper i Kvik ลกift tehnologija menjanja stepena prenosa bez koriลกtenja kvaฤila danas je postala deo standardnog paketa opreme prilikom kupovine motocikla, a zahvaljujuฤ‡i auto bliperu omoguฤ‡eno je i menjanje stepena prenosa naniลพe bez kvaฤila.

Sada veฤ‡ deo standardne opreme, brza ลกaltalica (Quick Shifter) je u vreme kada se pojavila na serijskim motociklima predstavljala pravi tehnoloลกki bum. Danas se brza ลกaltalica ugraฤ‘uje na velikom broju raznih tipova motocikala. U poslednjih par godina na serijskim motociklima ugraฤ‘uje se tehnologija brze ลกaltalice sa moguฤ‡noลกฤ‡u promene stepena prenosa naniลพe bez koriลกtenja kvaฤila. Menjanje stepena naniลพe omoguฤ‡eno je zahvaljujuฤ‡i takozvanom auto bliperu ili na Srpskom automatskom meฤ‘ugasu.

Da bi objasnili kako radi auto bliper prvo ฤ‡emo objasniti osnovni princip funkcionisanja brze ลกaltalice. Menjanje stepena prenosa obavlja se zahvaljujuฤ‡i senzoru koji se nalazi na poluzi menjaฤa. Taj senzor se aktivira u momentu kada izvrลกimo pritisak na polugu menjaฤa. Tom prilikom senzor ลกalje signal kontrolnoj jedinici motocikla koja prekida rad motora prekidom struje ili dovoda goriva na 30-65 milisekundi. Taj mali prekid rada motora je sasvim dovoljan da se rastereti menjaฤ i da se bez posledica promeni stepen prenosa.

kako radi Kvik ลกifter

Statistika kaลพe da je proseฤnom vozaฤu motocikla potrebno 0,5 sekundi da izvrลกi pormenu prenosa, dok je sa brzom ลกaltalicom potrebno daleko manje vremena.ย Cilj postojanja brze ลกaltalice je upravo da omoguฤ‡i brลพu promenu stepena prenosa motocikla naviลกe od standardnog ruฤnog prenosa jer ne zahteva popuลกtanje gasa, niti pritiskanje poluge kvaฤila.

Princip menjanja stepena prenosa naniลพe skoro je isti kao kod menjanja naviลกe. Jedini problem prilikom promene stepena prenosa naniลพe je izjednaฤavanje broja obrtaja agregata i zupฤanika u menjaฤu. Da bi postigli izjednaฤavanje broja obrtaja prilikom menjanja stepena prenosa naniลพe, gotovo uvek dodajemo (meฤ‘u) gas u toku promene stepena prenosa sa aktiviranim kvaฤilom ลกto omoguฤ‡ava izjednaฤavanje broja obrtaja i glatku promenu prenosa.

MV Agusta
Kvik ลกifter je od izuzetnog znaฤaja na trkaฤkoj stazi

Auto bliper automatski reguliลกe i izjednaฤava broj obrtaja prilikom prebacivanja u niลพi stepen prenosa. Za razliku od brze ลกaltalice koji moลพe da se ugradi gotovo na svim motociklima, sistem ลกaltanja naniลพe ugraฤ‘uje se uglavnom samo na motociklima koji poseduju “ride-by-wire” sitem. Postoji moguฤ‡nost ugradnje i na motocikle koji ne posedujuย  “Ride-by-wire”, ali onda sistem nije 100% pouzdan. “Ride-by-wire” sistem kontroliลกe doziranje gasa i otvaranje leptirastih tela preko ECU – a. Auto bliper funkcioniลกe na osnovu parametara poput broja obrtaja agregata i stepena prenosa. ECU posle obrade ovih informacija odreฤ‘uje za koliko je potrebno da podigne broj obrtaja u toku promene prenosa da bi sinhronizovao broj obrtaja agregata i zupฤanika u menjaฤu.

Brza ลกaltalica na MV Agusti
Brza ลกaltalica na MV Agusti 675 Serie Oro

Brze ลกaltalice loลกeg kvaliteta ili one koje su loลกe naลกtelovane mogu u kratkom roku da prouzrokuju katastrofalne posledice po motocikl, tj. po menjaฤ motocikla. Jako je vaลพno da, prilikom naknadne ugradnje takvog ureฤ‘aja na motocikl koji ga fabriฤki nema, kvikลกifter bude izuzetno dobro naลกtelovan i da prilikom promene brzine naviลกe ne postoji otpor na poluzi menjaฤa. Svaki otpor koji osetite prilikom promene brzine predstavlja optereฤ‡enje za vaลก menjaฤ i bitno poveฤ‡ava rizik od loma zupฤanika ili krivljenja viljuลกki u njemu.

Brza ลกaltalica i auto bliper imaju najviลกe smisla na motociklima koji se voze na trkaฤkoj stazi gde je svaki deo sekunde vaลพan. Na ulici takav sistem nema praktiฤnu korist, veฤ‡ viลกe sluลพi kao sitna udobnost koju dobijete kupovinom novog motocikla.


Da li ลพelite da dobijate obaveลกtenja o novim tekstovima?

Svakog petka ujutro ลกaljemo email sa listom tekstova koje smo objavili te nedelje, svima koji su se prijavili na BJBikers email bilten.ย Na taj naฤin moลพeteย ostati u toku sa novostima, ฤak i ako neki tekst propustite u toku nedelje…ย 

This field is required.

ย 

Novi broj Bjbikers magazina ugledao je svetlost dana u digitalnom formatu. Broj 6 Bjbikers magaziina moลพete prelistatiย ovde.

Bjbikers ฤasopis

Moto Deda Mraz je stigao i ove 2018. godine da obiฤ‘e decu u Sremฤici

0
moto deda mraz 2018

Novogodiลกnja Moto Deda Mraz akcija je odrลพana i ove 2018. godine u Beogradu, ฤime je nastavljena tradicija koju BJBikers moto klub sprovodi u delo poslednjih 11 godina.

U subotu 22. decembra 2018. godine okupilo se preko 200 motociklista obuฤenih u odela deda mraza ispred gradske skupลกtine u Beogradu. Hladno vreme i ledena kiลกa koja je padala prethodnog dana, nisu spreฤili hrabre motocikliste da se okupe u velikom broju. Na platou ispred gradske skupลกtine izbrojano je preko 150 motocikala.

okupljeni moto deda mrazevi ispred skupลกtine 2018

Okupljanje je poฤelo u 10h i trajalo je do 11h kada je sveฤani defile, pod policijskom pratnjom i uz poลพrtvovanu zaลกtitu BJBikers redara na motociklima, krenuo beogradskim ulicama prema Sremฤici. Motociklisti tradicionalno su otiลกli u posetu deci koja boravi u domu za decu i omladinu ometeni u mentalnom razvoju u Sremฤici. U sveฤanom konvoju se nalazio i autobus GSP Beograd koji je vozio decu iz KUD Lira. Deca iz KUD-a su spremila divni program za decu iz Sremฤice. U konvoju je bio i crveni kombi firme Burnout d.o.o. koji je posluลพio kao sanke Moto Deda Mraza i prevozio paketiฤ‡e.

moto deda mraz - priprema za polazak 2018

Ove godine je bilo nekoliko izazova za organizatore. Ispred gradske skupลกtine se nije moglo parkirati na platou kao prethodnih godina, zbog planirane posete zvaniฤnika iz drugih zemalja. A bilo je malo problema sa raskopanim stazicama unutar kompleksa doma koje nisu zavrลกene na vreme. Zato je parkiranje motocikala unutar doma moralo biti uraฤ‘eno na platou ispred upravne zgrade. Ali to nije problem, veฤ‡ izazov.

defile do sremฤice 2018

Po dolasku u dom, Moto Deda Mrazevi i Baba Mrazice su organizovali unoลกenje paketiฤ‡a u sveฤanu salu unutar doma. To su uradili na veฤ‡ tradicionalni naฤin – putem ljudskog lanca. Bilo je divno videti sinergiju Deda Mrazeva i dece iz doma, koji su zajedno unosili paketiฤ‡e i poklone. Ne zbog poklona, veฤ‡ zbog radosti na licima svih, a pogotovo dece. Uz 300 paketiฤ‡a koje su Moto Deda Mrazevi pripremili i doneli svojim drugarima, konvoj motociklista je doneo dodatne razne igraฤke i potrepลกtine (mleko, garderobu,ย igraฤke…).

humani ljudski lanac 2018

ljudski lanac nosi paketiฤ‡e 2018

U sveฤanoj sali su deca iz doma otplesala svoju igru i odigrala predstavu, specijalno pripremljeni za svoje Moto Deda Mrazeve… Nakon toga, omladina KUD-a Lira je otplesala svoje igre i dodatno uฤinili ovaj dogaฤ‘aj lepลกim i zanimljivijim za decu. Za to vreme, Moto Deda Mrazevi koji su ostali ispred sale, imali su priliku da se druลพe sa ลกtiฤ‡enicima doma uz topli ฤaj i uvek zanimljive motore…

program u domu 2018

Dolazak u dom za nas koji smo tu veฤ‡ dvocifreni broj puta predstavlja dolazak kod starih prijatelja, dolazak kod drugara koje odavno znamo. Imali smo priliku da vidimo kako ta deca odrastaju, kako nas sa osmehom doฤekuju i svaki put traลพe svog drugara deda mraza po imenu. Tako su traลพili i Zorana, Rajka, onog visokog, onog ลกto ih je vozio itd… ฤŒarolija je u tome ลกto su ti momci i devojke doลกli i sada, da pozdrave svoje drugare i poลพele im sreฤ‡e praznike.ย Upravo ฤ‡e zato ova akcija opstati joลก nebrojeno godina koje dolaze. Ne zbog organizacije koja neumorno ispunjava svoju misiju organizovanja Dedamrazijade, veฤ‡ zbog ljudi koji neฤ‡e razoฤarati svoje drugare iz Sremฤice pred Novu godinu.

moto deda mraz i ลกtiฤ‡enik 2018

Nakon programa u domu, Moto Deda Mrazevi su se pozdravili sa drugarima iz Sremฤice uz obeฤ‡anje da ฤ‡e se druลพenje nastaviti veฤ‡ za Uskrs, kada ฤ‡e ponovo doฤ‡i. Moto Deda Mrazevi su potom otiลกli na splav Petica, na makiลกkoj strani Ade, na sveฤani ruฤak. Tom prilikom je Nenad Gavriloviฤ‡, predsednik sportskog udruลพenja BJBikers Beograd, u ime foruma i na predlog forumaลกa, dodelio priznanjeย BJBikers Vitez najboljima meฤ‘u nama koji su se tokom godine istakli svojom humanoลกฤ‡u i solidarnoลกฤ‡u.

sveฤani ruฤak nakon akcije 2018

Iako je akcija u Sremฤici zavrลกena, Moto Deda Mraz akcija joลก uvek nije. Od svog novca koji je pretekao (zato ลกto uvek dobri ljudi nastave sa donacijama i nakon trenutka kupovine slatkiลกa za paketiฤ‡e), u januaru naredne godine moto organizacija BJBikers kupuje pelene i potrepลกtine za ลกtiฤ‡enike doma u Kulini kod Niลกa. Tek tada akciju moลพemo proglasiti zavrลกenom na forumu, uz finansijski izveลกtaj koji prikazuje kako je utroลกen novac prikupljen donacijama za ovu akciju.

Vidimo se i sledeฤ‡e godine, prvo za Uskrs, a posle i za Novu godinu!

Za viลกe detalja i slika, obavezno posetite temu na naลกem forumu.


Da li ลพelite da dobijate obaveลกtenja o novim tekstovima?

Svakog petka ujutro ลกaljemo email sa listom tekstova koje smo objavili te nedelje, svima koji su se prijavili na BJBikers email bilten.ย Na taj naฤin moลพeteย ostati u toku sa novostima, ฤak i ako neki tekst propustite u toku nedelje…ย 

This field is required.


 

Beta RR 125 Motard 4T LC – Pravi izbor za supermoto poฤetnike

0
Beta RR 125 Motard 4T LC

Za one koji ulaze u svet dvotoฤkaลกa, a ลพele supermoto motocikl koji podleลพe A1 kategoriji Beta RR 125 Motard 4T LC je pravi izbor.

Pored lepog dizajna, Beta RR 125 Motard 4T LC moลพe se pohvaliti solidnim performansama, ali i malom potroลกnjom. Za relativno malu potroลกnju od 3,6L/100 Km zasluลพan je jednocilindriฤni ฤetvorotaktni agregat. Radna zapremina iznosi 124,66 cmยณ i moลพe se slobodno reฤ‡i da je Beta napravila solidan i pouzdan agregat. Maksimalna snaga iznosi 15 KS (11Kw) i bez problema se moลพe voziti sa A1 kategorijom. Radi ลกto veฤ‡e izdrลพljivosti agregat RR 125 Motard 4T LC ima ugraฤ‘en dva hladnjaka ลกto ovog malog zabavnog Italijana ฤini pouzdanim.

Beta RR 125 Motard 4T LC

jedina zamerka koja se moลพe uputiti na raฤun agregata je napajanje gorivom koje se obavlja preko Keihin CVK 30 karburatora umesto elektronskog ubrizgavanja goriva koje poseduje veฤ‡ina konkurenata u ovoj klasi. Beta je i sa karburatorom uspela da zadovolji ekoloลกke norme, te RR 125 Motard 4T LC zadovoljava Euro 4 standard.

Upeฤatljiv i robustan ฤeliฤni ram preuzet je sa jaฤeg RR4T modela. Na centralni deo rama zakaฤen je deo rama koji nosi rep motocikla i pruลพa potporu sediลกtu koje je postavljeno na 886 mm od tla. Napred se nalazi obrnuta viljuลกka sa preฤnikom ลกtapova od 41 mm i hodom od 260 mm. Neลกto duลพi hod je posledica toga ลกto je prednja viljuลกka takoฤ‘e preuzeta sa jednog od off road modela. Na zadnju aluminijumsku viljuลกku prikaฤen je monoamortizer sa hodom od 270 mm koji nudi moguฤ‡nost podeลกavanja predoptereฤ‡enja.

Beta RR 125 Motard 4T LC

Za zaustavljanje ovog malog supermoto motocikla zaduลพena je jedna disk koฤnica preฤnika ฤak 300 mm napred i jedan disk preฤnika 220 mm pozadi. Prednji disk neลกto veฤ‡eg preฤnika postavljen je sa ciljem da spreฤi pregrevanje u sluฤaju ฤestih i naglih koฤenja. Aluminijumski toฤkovi preฤnika 17″ imaju zanimljiv oblik u vidu 5 krakova, a toฤkovi su “obuฤeni” u Miลกelin gume dimenzija 110/80-17 napred i 130/70-17 nazad.

Suva teลพina Bete RR 125 Motard 4T iznosi neลกto preko 100 Kg, taฤnije 108 Kg. Zapremina rezervoara iznosi 7,3 litre, a ako uraฤunamo i teฤnost za hladnja i ulje teลพina RR 125 Motard 4T penje se na oko 118 Kg.

Pored toga ลกto podleลพe uslovima A1 kategorije, jedan od glavnih aduta RR 125 Motard 4T je atraktivan dizajn i pouzdanost. Kao manu bi mogli da navedemo neลกto viลกe postavljeno sediลกte koje je moลพda previsoko za mlaฤ‘e vozaฤe koje tek ulaze u svet motocikala.

Cena RR 125 Motard 4T iznosi oko 5.100 eura.


Da li ลพelite da dobijate obaveลกtenja o novim tekstovima?

Svakog petka ujutro ลกaljemo email sa listom tekstova koje smo objavili te nedelje, svima koji su se prijavili na BJBikers email bilten.ย Na taj naฤin moลพeteย ostati u toku sa novostima, ฤak i ako neki tekst propustite u toku nedelje…ย 

This field is required.


 

Istorija Honde, drugi deo – Novi modeli i pobeda na Isle of Man TT

0

U prvom delu Istorije Honde pisali smo o samim poฤecima i biografiji Saiฤira Honde. Drugi deo istorije Honde posveฤ‡en je razvoju fabrike, proizvodnji novih modela i proboju Hondinih motocikala na inostrano trลพiลกte.

Posle E-tip modela, Honda na trลพiลกte izbacuje model F-tip Cub. U principu, F-tip Cub je bio bicikl sa motorom. Sa leve montiran je dvotaktni agregat radne zapremine 50 cmยณ. Snaga od samo 1 Ks koju je isporuฤivao ovaj model bila je sasvim dovoljna da zadovolji potrebe kupaca koji su ลพeleli lagano, jeftino i pouzdano prevozno sredstvo. F-tip Cub dobio je i nadimak “crveni motor sa belim rezervoarom”.

Honda F-tip Cube
Honda F-tip Cube

F-tip Cub veoma brzo je postao popularan ลกirom Japana. U oktobru 1952. godine veฤ‡ je prodato 6.000 primeraka, dok je u decembru prodato 9.000 primeraka. Fudลพisava i Honda su bili veoma snalaลพljivi ljudi. Uspeลกna prodaja F-tip modela postignuta je zahvaljujuฤ‡i novom tipu distribucije motocikla do prodavaca, naime F-tip Cub Honda je direktno isporuฤivala kamionima do svih manjih i veฤ‡ih prodavaca. Ovakav naฤin distribucije uฤinio je Hondu zastupljenom u svim delovima Japana.

Honda je zahvaljuฤ‡i dobroj prodaji F-tip Cub modela uspeo da napravi novi istraลพivaฤko tehnoloลกki centar i nove pogone fabrike. 1955. godine kompanija Honda postala je vodeฤ‡a kompanija u Japanu koja se bavila proizvodnjom motocikala.

Poลกto su postali vodeฤ‡a kompanija u Japanu, Honda i Fudลพisava su ลพeleli da naprave proboj na inostrano trลพiลกte. Odluฤili su se za trลพiลกte SAD – a.

Honda i Fudลพisava su paลพljivo prouฤavali motocikle koji su se u tom trenutku prodavali u SAD – u. Doลกli su do zakljuฤka da je veฤ‡ina motocikala u SAD – u velike radne zapremine, te da su skupi i ฤesto podloลพni kvarovima.

Iz ith razloga Honda se bacio na razvoj motocikla male zapremine koji ฤ‡e biti relativno jeftin, pouzdan i estetski privlaฤan. Tako je svetlost dana ugledao model Super cub.

Honda Super Cub
Honda Super Cub

Proizvodnja Super cub modela zapoฤeta je 1958. godine i odmah je postao popularan, kako zbog lepog dizajna tako i zbog pouzdanosti i praktiฤnosti. ฤŒetvorotaktni agregat radne zapremin 49 cmยณ isporuฤivao je 4,5 KS pri 9.500 O/min. Maksimalna deklarisana brzina iznosila je 69 Km/h.

Superb cub je u to vreme bio veoma praktiฤan iz viลกe razloga, a jedna od najveฤ‡ih prednosti bila je to ลกto je mogao da troลกi manje kvalitetna goriva sa malim oktanskim brojem. Super Cub je dolazio u varijantama sa “kick starterom” i sa elektriฤnim starterom, mada je ova druga varijanta slabije prodavana zbog neลกto veฤ‡e cene.

Honda Super Cub
Honda Super Cub

Honda Super Cub predstavljana je u SAD – u kao motocikl koji je toliko jednostavan i lak za voลพnju da ga i ลพene mogu voziti bez problema. Na reklamama su ฤesto prikazivane ลพene kako voze Super Cub iz razloga ลกto su u to vreme ลพene retko upravljale motociklima.

Joลก jedan faktor bitan za odliฤnu prodaju modela Super Cub u SAD – u bio je odliฤan sistem distribucije motocikala. Honda i Fudลพisava preuzeli su isti model isporuke motocikala poput onog koji su koristi u Japanu. Kamionima su razvozili motocikle svim prodavnicama koje su htele da prodaju Honda motocikle. Nije bilo retko da se Super Cub model pronaฤ‘e i u supermarketima.

Najveฤ‡a zanimljivost u vezi Super Cub modela je ta da se on i danas proizvodi, naravno u savremenijim varijantama. Joลก zanimljiviji podatak je to da je 2017. godine sa proizvodne trake siลกao 100 milioniti primerak Honde Super Cub!

Honda je bio opsednut trkama joลก od vremena kada je radio kao mehaniฤar u servisu automobila. 1959. godine reลกio je da uฤ‘e u svet trkanja i to na najprestiลพnijoj Isle of Man TT trci.

Prvobitna verzija motocikla sa kojim ฤ‡e nastupati na TT trci imala je dva cilindra. Posle izrade prvog agregata shvatili su da agregat nema dovoljno snage da se nosi sa konkurencijom. Iz tog razloga su konstruisali drugi RC142, ฤetvorocilindriฤni agregat zapremine 125 cmยณ. Honda je poslala ฤetiri motocikla na TT trke.

Kijoลกi Kawaลกima koji je bio zaduลพen za ovaj projekat, izjavio je da su njihovi motocikli u odnosu na konkurenciju delovali zastarelo. Ipak, sve ฤetiri Honde su uspele da zavrลกe trku na 6.,7.,8. i 11. mestu ลกto je Hondi donelo ekipnu titulu konstruktora.

Honda TT 1959
Honda na TT trci 1959. godine

1960. godine Honda je uzela uฤeลกฤ‡e u svetskom GP prvenstvu (sliฤno danaลกnjim MotoGP trkama) u klasama 125 cmยณ i 250 cmยณ.

Tom Filips je na GP trci u ล paniji doneo prvu pobedu Hondi u klasi od 125 cmยณ, a u klasi od 250 cmยณ Kunimitsu Takahaลกi pobedio je na trci u Nemaฤkoj postavลกi prvi japanski vozaฤ koji je pobedio u klasi od 250 cmยณ. Honda je 1960. godine osvojila titulu u obe klase.

Honda nije htela da rizikuje i 1961. godine angaลพovala je Majk Hejlvuda (Mike Hailwood) da vozi u klasama od 125 cmยณ i 250 cmยณ. Hejlvud je Hondi doneo pobede u obe klase.

Hailwood 1961 250 ccm

Automobili su zauzimali posebno mesto u srcu Saiฤira Honde. Njegova ลพelja bila je da pokrene proizvodnju automobila, a poลกto je kompanija dobro poslovala, mogao je sebi da priuลกti luksuz i da pokuลกa da proizvede prvi automobil.

Honda je ลพeleo da proizvede automobili koji ฤ‡e biti ekonomiฤan, pouzdan i jeftin. Vodio se istim principom kao kada je zapoฤeo proizvodnju Super Cub modela.

Prvi ฤetvorotoฤkaลก koji je izaลกao iz Hondine fabrike bio je mali kamionฤiฤ‡ sa oznakom T360, a prvi automobil model S500, izaลกao je 1963. godine.

Honda S500
Honda S500

Poลกto je ovo magazin koji se bavi motociklima, automobile neฤ‡emo viลกe spominjati. U sledeฤ‡em delu Istorije Honde baviฤ‡emo se samo najbitnijim dogaฤ‘ajima u Hondi. Osim toga, spomenuฤ‡emo motocikle koji su obeleลพili period od ลกesdesetih do devedesetih godina proลกlog veka, kao i bitne dogaฤ‘aje na polju moto sporta.

Nastavljamo priฤu o Hondi. Proฤitajte sledeฤ‡i tekst:

Istorija Honde, treฤ‡i deo – CB 750 i Gold Wing 1000

Za diskusiju o istoriji Honde, slobodno svratite do teme na forumu.


Da li ลพelite da dobijate obaveลกtenja o novim tekstovima?

Svakog petka ujutro ลกaljemo email sa listom tekstova koje smo objavili te nedelje, svima koji su se prijavili na BJBikers email bilten.ย Na taj naฤin moลพeteย ostati u toku sa novostima, ฤak i ako neki tekst propustite u toku nedelje…ย 

This field is required.


 

Servis “nepopravljivog” Sachs amortizera

0
servis sachs amortizera

Forumaลกย icatenejย je uradio servis zvaniฤno nepopravljivogย Sachs amortizera i to je detaljno objasnio. Prenosimo vam kompletan postupak kojim je Ica potpuno reparirao i odradio servis Sachs amortizera.


Podeliฤ‡u ovde iskustvo sa popravkom i preradom zadnjeg amortizera na mojoj Cagivi za koji fabrika nije predvidela odrลพavanje/popravku. Znaฤi, ลกto se fabrike tiฤe, kada amortizer posustane u radu, baci se i kupuje novi… Mislim da je to sluฤaj i kod velikog broja drugih motora pa nije zgoreg podeliti iskustvo kako ipak ne baciti takav amortizer. Inaฤe je zadnja suspenzija na motociklima verovatno najviลกe zanemaren deo, pa ฤak i kada je amortizer takav da je fabrika predvidela njegovo redovno odrลพavanje, malo ko to stvarno radi (osim eventualno takmiฤara). Takav je sluฤaj bio i na mojoj Cagivi. Od kad je izaลกla iz fabrikeย  zadnji amortizer nije pipnut. Posle 20 i kusur godina, uz poslednje dve godine teranja skoro iskljuฤivo van asfalta, ispustio je duลกuย :)Video sam da je poฤeo da gubi ulje, a kako je bilo vreme i da zamenim semeringe i prekontroliลกem leลพajeve zadnje vile, odluฤio sam da o “istom troลกku” sredim ceo zadnji deo.

Amortizer na Cagivi je marke SACHS, preteฤa neลกto novije ZF serije – ovakav:

sachs_amortizer_29.jpg

 

Radi se o uljno-gasnom amortizeru “de Carbon” tipa, sa razdvojnim klipom izmeฤ‘u uljne i gasne komore u samom telu amortizera. Na ovom linku imate jako lepo objaลกnjeno sve o tipovima amortizera:

http://www.racetech.com/page/title/G3S Shock Types

Veฤ‡ina enduro motora danas ima zadnji amortizer “de Carbon” tipa – ili sa originalnom konstrukcijom gde su u telu amortizera obe komore, ili sa varijacijom na temu u vidu spoljnog rezervoara u kome je razdvojni deo izmeฤ‘u ulja i vazduha. Pojedini, poput KLR-a imaju uljno emulzioni tip kod koga ulje i gas nisu razdvojeni u posebne komore. Suลกtina je da su skoro svi oni reparabilni u “kuฤ‡nim” uslovima bez obzira da li je fabrika to predvidela ili ne…

Evo ovde i link ka temi na ADV forumu gde je odliฤno opisana prepravka baลก SACHS amortizera sa dosta propratne teorije i prakse:

https://advrider.com/f/threads/rebuild-the-unrebuildable-sachs-zf-shock-gasgas-other.1170705/

Joลก pre skidanja opruge, skinuo sam poklopac, pri ฤemu mi je odmah postalo jasno da reparacija neฤ‡e iฤ‡i potpuno lagano – klipnjaฤa je bila vidno oลกteฤ‡ena…

sachs_amortizer_30.jpg

Rasklapanje kreฤ‡e od skidanja opruge. Kod ovog je potreban alat za natezanje opruge, kod mnogih to nije potrebno. Nakon skidanja opruge potrebno je probuลกiti rupu u gasnom delu da izaฤ‘e gas (4 mm burgija je sasvim ok za ovo, kasnije se ova rupa moลพe dovesti na potrebnu meru u skladu sa tipom ventila koji budete hteli da stavite). Posle ispuลกtanja gasa potrebno je malo potisnuti zaptivnu glavu ka unutra i osloboditi ลพiฤani osiguraฤ iz tela amortizera kako bi glava mogla da se izvadi napolje. Ovaj SACHS ima dva ลพiฤana osiguraฤa jer je fabriฤka glava konstrusana kao sendviฤ koji stoji upravo izmeฤ‘u ta dva osiguraฤa (biฤ‡e detaljne fotke dalje u tekstu). Ove ลพiฤane osiguraฤe treba paลพljivo vaditi da se ne izgrebe unutraลกnjost cilindra amortizera.

Ovako izgleda ceo kupus nakon rasklapanja (ulje crno i nikakvo, za divno ฤudo, joลก ga je bilo “dovoljno” u smislu da karika na klipu ne drlja na suvo po zidu cilindra):

sachs_amortizer_01.jpg

Unutraลกnjost amortizera je bila ispravna – nema vidljivih riseva, fabriฤko honovanje i dalje prisutno… Vidi se na dnu razdvojni klip izmeฤ‘u uljne i gasne komore…

sachs_amortizer_02.jpg

Prvi problem – osovina je, kao ลกto sam i pre rasklapanja video, oลกteฤ‡ena:

sachs_amortizer_14.jpg

Drugi problem je fabriฤka zaptivna glava:

sachs_amortizer_06.jpg

Ova glava je vrlo proste konstrukcije. Nema presovanu kliznu ฤauru i ima samo jedan semering koji je ujedno i o-ring presovan izmeฤ‘u dve polutke glave…

sachs_amortizer_05.jpg

 

sachs_amortizer_04.jpg

Otvor kroz koji prolazi klipnjaฤa je dobio previลกe lufta a ovaj tip semeringa je potpuno nestandardan i nabavka je komplikovana (sam semering je cca 15 EUR u Italiji, ali uz poลกtarinu to izaฤ‘e na viลกe od duplo).

S obzirom da mi je ideja bila da amortizer bude jednostavan za svaki buduฤ‡i servis, odluฤujem da napravim novu zaptivnu glavu u koju ฤ‡e iฤ‡i semerinzi, ฤaura i o-ring standardnih i lako nabavljivih dimenzija. Da napomenem da postoje i komercijalno dostupne aftermaket zaptivne glave (RaceTech, SKF, Showa, Olhins. KYB itd.) u dimenziji 14×46 (14mm je nazivni preฤnik klipnjaฤe a 46mm je nazivni preฤnik cilindra amortizera – kucajte u google “seal head 14×46” i sve ฤ‡e vam se samo kasti…). Cena im nije da se padne u nesvest (cca 30-50 EUR), ali meni je bilo daleko brลพe i cenovno jeftinije da projektujem i napravim glavu po svom dizajnu.

sachs_amortizer_31.jpg

U prilogu imate PDF fajlove sa maลกinskim projektom ove glave, a ako neko poลพeli mogu da mu poลกaljem i CAD fajl u ลพeljenom formatu da moลพe da prepravi dizajn za sopstvene potrebe.

Dok sam ฤekao na strugara da mi “odelje” glavu, reลกavao sam pitanje ventila. Na Bubanj Potoku, subotom, u onom delu preko mostiฤ‡a ima nekoliko tezgi sa svim moguฤ‡im i nemoguฤ‡im tipovima Schrader ventila za industrijske primene (traktori, radne maลกine, razna hidraulika itd…). Problem je ลกto nisam naลกao ni jedan sa nekim standardnim navojemย  (recimo M8) veฤ‡ su svi bili sa nekim colovnim navojima. Mogu da se naฤ‘u ureznice za sve te dimenzije navoja, samo je mene mrzeloย :Dย S obzirom da svi ti ventili dolaze sa svojim zateznim maticama, jednostavnije mi je bilo da ubuลกim dovoljnu rupu da proฤ‘e ventil, a onda iznad navarim njegovu originalnu maticu. U praksi to je na kraju ispalo ovako:

sachs_amortizer_09.jpg

U meฤ‘uvremenu stigla je i glava od strugara… Sama glava je od aluminijuma a poklopฤiฤ‡ je od ฤelika. Na fotki sam upisao dimezije potroลกnih delova (na fotki je ฤaura veฤ‡ upresovana u glavu). Semerinzi su po 100 din, ฤaura 74 din, o-ring nemam pojma (isto oko 100 din koliko se seฤ‡am, moguฤ‡e i manje), seger osiguraฤ je 30 din…

sachs_amortizer_10.jpg

 

sachs_amortizer_11.jpg

 

sachs_amortizer_12.jpg

 

sachs_amortizer_13.jpg

Na kraju je doลกlo na red i pitanje osovine/klipnjaฤe… Sreฤ‡om, to je vrlo jeftino reลกiv problem. Naime, moลพete na metar da kupite hidrauliฤne klipnjaฤe u rasponima preฤnika od 3-300mm nazivnih dimenzija. Traลพite indukciono kaljene i tvrdo hromirane klipnjaฤe. Konkretno, metar klipnjaฤe fi 14mm je cca 700 din. Seku na onoliko koliko ti treba. Od metra klipnjaฤe moลพe recimo da se izdelje minimum 4 osovine za moj amortizer. Ima ih na viลกe mesta a ja sam poruฤivao odavde:

http://www.hidromehanika.co.rs/sr/delatnosti/prodaja/klipnjace-i-cevi.html

Tolerancija je ISO F7 (u minus), debljina hromiranog sloja min 20 mikrona itd… Znaฤi isto ili bolje nego ลกto se trpa kao OEM u ove naลกe amortizere. Tvrdo hromiranje postupkom metalizacije pa svoฤ‘enje na meru je mnoooogo skuplja varijanta i nisam siguran da ima smisla to raditi. Barem ja nisam naลกao ekonomsku raฤunicu za taj postupak a okrenuo sam X maลกinskih radionica… Bolje da ne znate kakvih sam se priฤa nasluลกao o svemirskim tehnologijama, specijalnim obradama i zaลกto se majstoru ne isplati ni da mi uzme moje roฤ‘ene pare… U praksi – kupljena klipnjaฤa od 14mm ima u mikron isti preฤnik kao ova OEM mereno na delu koji uopลกte nije radio i savrลกeno ulazi u ฤauru 14mm, ลกto je, jelte, i normalno jer joj je to namena.ย :)Obrada krajeva (narezivanje navoja) je u bilo kojoj maลกinskoj radionici smeลกno jeftino. Klipnjaฤa se isporuฤuje sa svojom fabriฤkom zaลกtitom:

sachs_amortizer_15.jpg

Poลกto je glava koju sam projektovao bila 3.5mm duลพa nego fabriฤka, klipnjaฤu sam takoฤ‘e produลพio za ta 3.5mm kako bih dobio ukupno istu duลพinu amortizera. Evo je uvrnuta u donju uลกicu i spremna za nizanje ostaka “hardvera”ย :)

sachs_amortizer_17.jpg

Ovo crveno na vrhu je mali “hack” da se ne oลกtete semerinzi kad se niลพe zaptivna glava na klipnjaฤu – to je u stvari izolir traka namotana do same ivice radnog dela klipnjaฤe.ย :DNa taj naฤin, kad stavljate zaptivnu glavu ona samo sklizne preko oลกtre ivice (imaju posebni fensi-ลกmensi alati za istu namenu – tzv. “seal bullets” kao na slici ispod, ali i izolir traka savrลกeno radi posao)

tus_14_sho_sea_bul_too.jpg

Ovako izgleda razdvojni klip izmeฤ‘u uljne i gasne komore sa svojim o-ringom.

sachs_amortizer_32.jpg

Ovo je hidrauliฤni klip sa svojim podloลกkama (ovde je prisutan vrlo prost set podloลกki – ili ลกto bi se na amerikanskom engleskom reklo “shim stack”).

sachs_amortizer_18.jpg

Klip je projektovan tako da su na kompresionoj strani otvori znaฤajno veฤ‡i nego na povratnoj. Za klasiฤnu enduro namenu, to je ok…

sachs_amortizer_19.jpg

 

sachs_amortizer_20.jpg

Evo ga kupus napakovan i spreman za sklapanje. Telo amortizera ofarbano cink sprejem…

sachs_amortizer_22.jpg

Usledilo je konaฤno sklapanje:

sachs_amortizer_23.jpg

Postupak je vrlo jednostavan, bitno je raditi pedantno i bez ลพurbe. Ako ste izbijali razdvojni klip potrebno ga je vratiti na poฤetnu poziciju. Ta pozicija je odreฤ‘ena duลพinom klipnjaฤe koja fiziฤki moลพe maksimalno da uฤ‘e u telo amortizera kada je poklopac zatvoren bez montiranog gumenog dampera (to je praktiฤno pozicija do taฤke gde klipnjaฤa ulazi u donju uลกicu). Na taj naฤin ste sigurni da hidrauliฤni klip ni teoretski ne moลพe da udari u razdvojni klip. Naravno, u praksi, klipnjaฤa NIKADA ne moลพe da uฤ‘e u telo amortizera toliko duboko. Za ovaj tip amortizera, kao i za bilo koji drugi tip gde su razdvojeni gas i ulje, nije potrebno znati taฤnu koliฤinu ulja. Podatak o potrebnoj koliฤini ulja vaลพan je kod uljno-emulzionih amortizera kako se ne bi desilo da hidrauliฤni klip proฤ‘e skroz kroz ulje i uฤ‘e u vazduลกni deo. Takoฤ‘e je bitan i kod tzv. twin-tube amortizera, ali njih na enduro motorima nema ni u tragovima. ๐Ÿ™‚ Kod uljno-gasnih amortizera bitno je znati i primeniti taฤan naฤin za odzraฤivanje. U ovom sluฤaju ulje se sipa do cca 2.5 cm od kraja tela amortizera. Zatim se uranja spremljena klipnjaฤa i viลกe puta lagano i konstantno gura gore-dole kako bi izaลกao vazduh koji se zadrลพao u otvorima u hidrauliฤnom klipu, izmeฤ‘u podloลกki itd…

sachs_amortizer_24.jpg

Oฤekujte da ฤ‡e pri tom postupku neลกto ulja da izaฤ‘e napolje pa spremite krpe, ubruse i sliฤno. Nije loลกe pri svemu tome malo i kuckati neฤim telo amortizera. U svakom sluฤaju, radite to sve dok ne dobijete konstantan oseฤ‡aj kretanja u oba smera i dok ne budete sigurni da viลกe ne izlaze ni najmanji mehuriฤ‡i vazduha. Zatim nalijte ulje bukvalno do vrha i poฤnite da uranjate zaptivnu glavu. Sad ฤ‡e daleko viลกe ulja da izaฤ‘e napolje pa se spremite na tu ฤinjenicu. Uranjajte zaptivnu glavu lagano kako ne bi zaostalo vazduha. Ulje ฤ‡e da izlazi sve dok spoljni o-ring na glavi ne uฤ‘e u telo amortizera. Kako dalje budete uranjali glavu spoljni o-ring ฤ‡e preฤ‡i preko ลพleba u koji ulazi ลพiฤani osiguraฤ i u tom trenutku ฤ‡e se ispustiti poslednje koliฤine ulja i vazduha. Glavu je potrebno uroniti malo ispod nivoa ลพleba za osiguraฤ (milimetar-dva) kako bi mogli da stavite osiguraฤ. Ujedno ฤ‡e za tih milimetar-dva potisnuti razdvojni klip dublje u telo. Imate na youtube more klipova ozbiljnih i manje ozbiljnih majstora gde je snimljen ceo postupak za mnoge tipove amortizera, a imate i ovde u temi o Yamahi XT 600 link ka RaceTech Suspension Bible knjiziย gde je celokupna problematika i prednjeg i zadnjeg veลกanja objaลกnjena u sitna creva i bez ikakve mistifikacije. Elem, nakon ubacivanja zaptivne glave i postavljanja osiguraฤa, moลพe da se pumpa vazduh. Ovaj moj amortizer se pumpa na cca 10 bar (oko 150 PSI), ali moลพe manje ili viลกe ลกto zavisi od konstrukcije shim stacka i drugh faktora. U svakom sluฤaju 10 bar je odliฤna polazna taฤka… Ako imate pristup odgovarajuฤ‡oj aparaturi za pumpanje azota u amortizere (bez gubitka pritiska), napumpajte azot, ako nemate, pumpajte u suvoj sredini obiฤan vazduh namenskom pumpom za amortizere. Moลพete takve pumpe da nabavite u prodavnicama biciklistiฤke opreme – one na sebi imaju precizan manometar, obiฤno pumpaju do 20 ili viลกe bara, imaju mehanizam za spajanje i odvajanje sa ventila bez gubitka pritiska i imaju dugme za finu regulaciju pritiska. ฤŒitava suลกtina gasa pod pritiskom je u tome da spreฤi kavitaciju u ulju prilikom kompresionog ciklusa.

sachs_amortizer_28.jpg

Naฤ‡i ฤ‡ete na netu more tekstova o tome da li moลพe “obiฤni” vazduh da se pumpa u amortizer ili MORA neki od inertnijih gasova i da sad ne razglabam bespotrebno, ali suลกtina je da ฤ‡e obiฤni vazduh napumpan u suvoj sredini raditi apsolutno isto kao i azot, helijum ili neลกto treฤ‡e… Mnogi, posebno u fazi testiranja neke promene na suspenziji (recimo promene shim stack-a, ili tipa ulja), testiraju sa obiฤnim vazduhom i kad su zadovoljni postignutim, za konaฤni setup pumpaju azot… Znaฤi, po volji vam… Kad krenete da pumpate, primetiฤ‡ete kako zaptivna glava izlazi milimater-dva napolje sve dok je ne stopira ลพiฤani osiguraฤ. To vam je ujedno i dokaz da je razdvojni klip krenuo da potiskuje ulje. Nakon ลกto ste napumpali amortizer, probajte viลกe puta snaลพno da ga sabijete. Otpor bi morao biti konstantan, bez naglih popuลกtanja ili “zidova” i klipnjaฤa bi trebalo da postojano i konstantno svaki put izaฤ‘e napolje.

Evo ga amortizer spreman za ugradnju opruge:

sachs_amortizer_25.jpg

Kao ลกto sam na poฤetku napisao, kod ovog amortizera je za montaลพu opruge potreban alat za sabijanje opruge. Ima raznih konstrukcija alata za tu namenu, a ja sam napravio sebi ovakav:

sachs_amortizer_26.jpg

Sastoji se od navojne ลกipke M14, ฤetiri produลพene matice M14 (od toga dve razbuลกene na fi 14 da mogu slobodno da klizaju po ลกipci) dve obiฤne matice sa podloลกkama M14 i malo flaha 2.5mm. Ima ovakvih stega da se kupe za automobilske amortizere, ali se moลพe desiti da zbog veliฤine ovih kukica ne mogu da se iskoriste za moto amortizere, pa obratite paลพnju ako kupujete gotovo…

I to je to – amortizer spreman za ugradnjuย :)

sachs_amortizer_27.jpg


Nastavak teme i diskusiju moลพete pronaฤ‡i u temi na forumu.


Da li ลพelite da dobijate obaveลกtenja o novim tekstovima?

Svakog petka ujutro ลกaljemo email sa listom tekstova koje smo objavili te nedelje, svima koji su se prijavili na BJBikers email bilten.ย Na taj naฤin moลพeteย ostati u toku sa novostima, ฤak i ako neki tekst propustite u toku nedelje…ย 

This field is required.